HISTORIJA GORAŽDA

    Goražde je nekad bilo a i danas je jedan od najljepših gradova Podrinja. Prirodne ljepote – rijeka Drina sa brojnim potocima koji se u nju ulijevaju, šumska bogatstva, blaga klima, plodno zemljište ... samo su neki od razloga zbog kojih se čovjek odlučio ovdje naseliti još prije više od 4 000 godina.

    Prvi tragovi naselja na području današnjeg Goražda vode nas u mlađe kameno doba, u 2300-tu godinu p.n.e. Bodeži od kremena, kamene sjekire, posuđe od gline, kipovi, dio je opstavštine neolitskog čovjeka otkrivene slučajno, prilikom izvodjenja gradjevinskih radova 1955. godine. Na području današnjeg Glamoča, 4.5 kilometra od centra grada, nekada su živjeli Iliri. Brojna groblja, ostaci tvrđava i sarkofaga, dokaz su da ni Rimljani nisu mogli odoljeti ljepotama ovog kraja.

    Sve do 1376. Goražde i Gornje Podrinje bili su u sastavu raške države. Od tada ovim područjem vlada bosanski ban Trvtko. Postanak i razvitak Goražda usko je vezan sa prošlošću Samobora, 1000 metara nizvodno od središta grada. Kada je izgradjen, nije poznato ali se zna da su ga izgradili Sandalj Hranić i sinovac mu Herceg Stjepan i da je Samobor bio omiljen grad Hranića. Samobor se i danas u narodu zove kula Herceg Stjepana. Smještena je na litici krečnjačkog uzvišenja i predstavljala najistureniju odbrambenu tačku bosanske kraljevine.
   

    1465. godine Turci su prešli Drinu te u mozaiku zaostavština različitih kultura i civilizacija na ovom području ostavili i svoj dio – brojne džamije, stare nišane, mostove, ceste ...
    Goražde je uvijek bilo raskrižje puteva koji su Jadran povezivali sa Bosnom i Srbijom a Sarajevo i centralnu Bosnu sa Sandžakom, Kosovom i Carigradom. U naselju Soptonica od 1529. do 1531. radila je prva štamparija u BiH i druga na Balkanskom poluostrvu.
1725. godine Goražde je potpuno izgorjelo u požaru koji se veže za pobunu protiv Turaka. Ostaci masovnih grobnica u okolini grada, skeleti koji su pedesetih godina pronadjeni prilikom izgradnje zgrada i kopanja ulica dokaz su tvrdnjama historičara da je u 18. i 19. stoljeću ovim krajem harala epidemija kuge, koja je desetkovala stanovništvo.

    Izgradnja puteva, škola, bolnice, apoteke, mostova sa željeznom konstrukcijom, poštanskog i telegrafskog ureda, dešava se u periodu vladavine Austro – Ugarske. 1885. godine sa radom je počela Metereološka stanica a 1903. i voćarski rasadnik. Još 1905. Goražde je dobilo vlastiti vodovod sa 12 uličnih česama. Izmedju dva rata, 05. avgusta 1932., Goražde je dobilo električnu energiju.   

    Goražde je uvijek bilo na raskrižju puteva, na granici država, prva stanica za dobronamjerne susjede ali i one druge. Uvijek kada bi svojim stanovnicima počinjao pružati lagodan život, dolazili bi ratovi, progonstva, ubijanja. I svaki je bio teži od onog prethodnog.  Brojni zanati do danas su nestali. 1961. godine u Goraždu su bile registrirane 52 zanatske radnje. Vrlo malo ih je preostalo.

    Pred početak agresije na BiH, Goražde je bilo jedan od razvijenijih gradova u bivšoj Jugoslaviji. Po procentu stanovnika koji su imali automobil, ovaj grad bio je na trećem mjestu. Od oko 38 000 stanovnika radilo je njih  preko 12 000. Rat je uništio sve. U Goražde se 1992. godine slila rijeka izbjeglica iz okolnih općina. Samo zahvaljujući herojstvu njegovih branitelja grad je, nakon više od tri godine žestokih napada, sačuvan. Drina je ponovo bila svjedok zločina. Osim stanovništva, stradali su i privredni objekti, kulturno historijski spomenici, stanovi, infrastruktura ... Prve ratne godine ukupan broj stanovnika Goražda procjenjivao se na oko 100 000. Vrlo brzo nestalo je hrane. Kilogram brašna koštao je 25 maraka, cijena kutije cigareta dostizala je nevjerovatnih 100 a pakovanja duhana 1000 maraka. Put spasa vodio je prema Grebku. Hiljade gladnih ljudi, noću, kroz minska polja i izmedju linija fronta, nosilo je ruksake sa osnovnim životnim namirnicama. Uspomena na put spasa i stradanja čuva se i danas. Čuvaju je planinari iz BPD Maglić koji svaje godine  organiziraju  planinarske pohode “Grebak – put života”.

    Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Goražde je postalo središte BPK Goražde i iz njega se, osim općinskih, finansiraju i kantonalni budžetski korisnici. U sastavu Kantona su i dvije općine – Pale Prača i Foča Ustikolina - sa niskim izvornim prihodima.

( Za ovaj tekst korišteni su podaci iz “Knjige o Goraždu” autora rahmetli prof. Rasima Živojevića)

“GORAŽDANSKI VREMEPLOV”:

1397. god – Prvi put se spominje ime grada na Drini – Goražde;
1465. god – Turci su prešli Drinu, te u mozaiku zaostavština različiih kultura ostavili svoj dio – brojne džamije, stare nišane, mostove, ceste…
1529. god – U naselju Sopotnica počela sa radom prva štamparija u BIH a druga na Balkanu; Ova godina pamti se u Goraždu I  po prvom Institutu voćarstva na Balkanu;
1725. god – Izbio veliki požar. Goražde izgorjelo do temelja. Požar se veže za pobunu protiv Turaka;
1878. god – Austrougarska vlast zauzela Goražde;
1885. god – Sa radom počela prva meteorološka stanica;
1886. god – Sagrađena prva I važna kasarna. Postoji I danas, samo je renovirana I koristi se u druge svrhe. Riječ je o Osnovnoj školi “ Husein ef. Đozo” ( nekadašnja Nikola Tesla);
 1889. god – U Goraždu 3. decembra rođen jedan od najvećih bh. Književnika I pripovjedača dr. Isak Samokovlija. Umro je 15. januara 1955. godine I sahranjen je na starom jevrejskom groblju u Sarajevu;
1905. god – Goražde dobilo vlastiti vodovod;
1932.  god – Goražde dobilo električnu energiju;
1941. god – U Goražde ušle njemačke I italijanske snage;
1946. god – Snaga Drine počela se koristiti I za triftarenje - transport građe niz vodu. To su bili počeci splavarenja koje je poslije preraslo u turističku atrakciju I tradiciju;
1948. god – Na Drini sniman film “ Splavarai na Drini” sa ekipom Avala filma iz Beograda. To je najduže splavarenje I trajalo je 24 sata.
1950. god – Počinje turističko splavarenje Drinom u organizaciji agencije “Unis Turist”;
1955. god – Na području današnjeg Glamoča, naselja udaljenog 4, 5 km od centra grada, pronađene ostavštine neolitskog čovjeka. Nađeni su bodeži od kremena, sjekire, posuđe od gline, kipovi…Arheolozi kažu da je to čak iz 2300 godine p.n.e iz kamenog doba
1992. god – Četvrtog maja počela agresija na Goražde
1992. god – 18. septembra desilo se prvo oslobođenje Goražde. Danas se ovaj datum obilježava kao “Dan Općine Goražde I Bosansko podrinjskog kantona”.


Piše: E. Geca / BH CITY REVIEW